Često u svakodnevnom govoru koristimo pojmove simbol, mit i arhetip ne praveci razligu u značenju. Na primer, kazemo za nekoga da je simbol/arhetip uspeha ili da zivotni put neke osobeodgovara klasičnom mit o ospehu.
Svaki od tih pojmova je jasno definisan, i svaki ima mesto u globalnoj strukturi nase psihe.

SIMBOL

Simbol je reč, objekat, ljudsko bice koji nas asociraju na nesto vece i izvan onoga sto objektivno predstavlja. Nacionalna zastava je parče tekstila obojeno plavo, belo i crveno sa slikom grbam a nas znači mnogo vise nego obojena tkanina sa slikom. Za nas je ona simbol nacionalnosti, pripadnosti i jedinstva.

Objekat postaje simbol ako postiji projekcija imaginarnog na realno. Taj objekat onda sadrži emocionalni naboj, subjektivnu vrednost i ima beskonačni broj značenja Ono što taj objekat realno predstavlja i smisao tog objekta su interpretirani na različite nacine u zavisnosti od osobe koja ih interpretira. Ista nacionalna zastava u jednoj osobi izaziva ponos u drugoj manje plemenita osecanja.

Kolektivno nesvesno (deo nesvesnog koji deli celo čovecanstvo nezavisno od culture, edukacije i ličnog iskustva) priča sa nama preko simbola.
Ako kolektivno nesvesno vidimo kao čistu energiju, ta neuhvatljiva energija se manifestuje kao forma ili smisao preko simbola.

ARHETIP

Kada je smisao tog simbola univerzalan, simbol postaje arhetip. U protivnom kada simbol izgubi transcedentalno znacenje postaje znak.
Da bi objekat ostao simbol mora da sadrzi deo misterije, mora da ima duboko značenje, u protivnom je mrtav i postaje znak. Skupa tašna nije simbol elegancije, prefinjenosti i stila. Skupa tašna je znak potrošene velike kolicine novca.
Arhetip je most izmedju našeg svesnog i kolektivnog nesvesnog, izrazaj suštinske pulsacije naseg najdubljeg psihološkog i spiritualnog zivota.

Arhetip je generalni reprezantivni model (na primer ljudski genom), ima univerzalni karakter ali kulturološku i individualnu reprezentaciju. Bog je univerzalni arhetip, ali svaka kultura ima sopstvenu reprezentaciju Boga(Hrist, Buda, Zevs..)

Arhetip nema definisanu sadrzinu. Mozemo da ga vidimo kao prazan ram u koji mozemo da stavimo sliku po sopstvenoj zelji. Ram uvek ima isti oblik ali njegov sadrzaj je promenljiv. Arhetipi su polimorfne konstrukcije koje pocnu da „zive“ cim ih dotakne neka psihicka energija i koje dobijaju oblik u zavisnosti od grupe i kulture i vremena u kome zivimo.

MIT

Arhetipovi su “urođene” mentalne structure , nasleđene od celokupne ljudske istorije. Nalaze se na izvoru nase svesti i stariji su od nje.
Arhetip ne moze da se nacrta, definiše recima, uhvati ili opipa. Da bismo dočarali jedan arhetip koristimo mitove koji su bogati slikama i simbolima.
Možemo da kažemo da je arhetip prazni templejt za priču a mit je priča koja odgovara tom templejtu. Stari mitovi nas vode na izvor sveta i čovečanstva i nose u sebi kulturolški sadržaj vezan za tu epohu. Recimo grčka mitologija.

MATRIX, HARRY POTTER I AMERICAN DREAM

Mi danas stvaramo sopstvene mitove u skladu sa našom kulturom i savremenim nacinom zivota. Nekoliko knjiga i filmova je blizu da dobije epitet savremenog mita: Matrix i Harry Potter.
Film Matrix mozemo da vidimo kao alegorija Platonove pećine. Realnos se sastoji od senzacija i mentalnih konstrukcija. Oni koji žive u matrixu nisu svesni realnog sveta koji postoji nezavisno od njihove mentalne konstrulcije. Neo, glavni junak filma, je zamišljen po model Hrista. Kao Hrist, Neo, je spasilac koji ruši svet iluzija. U filmu su prisutni i elemrnti mita o Frankeštajnu (tehnološki progres koji prevazilazi čoveka).
Mitovi neophodni su egzistenciju jednog društva i njegovu socijalnu koheziju. Društvo afirmiše svoj indentitet zahvaljujući mitovima tako što individua prihvati taj mit i učestvuje u njegovom kokreiranju. U suprotnom nastaje gubitak repera i izolacija od grupe. Mit je tačka ujedinjena kolektivnog i individualnog. Da bi mit American Dream postojao milion ljudi je trebalo da veruje i učestvuje u njegovom kreiranju. Nijedan mit ne može da se opravda intelektualno, racionalizacijom. Niko intelektualno ne može da opravda american way of life, osim kao posledicu postojanja mita o americkom snu. Mit u americkom snu se raspao u paramparčad u polednjih nekoliko decenja. Na njegovo mesto jos uvek nije kreiran novi mit, nova „story“. Sto je razlog dezorijentacije celokupnog drusta, nestabilnosti i proliferacije najrazlicitijih pokusaja konstrukcije nekog novog narativa.